Grad Bakar nastavlja s infratrukturnim opremanjem u koje su u osam godina iz proračuna izdvojili 120 milijuna kuna.
U dobrim godinama u Industrijskoj zoni na Kukuljanovu u zaleđu Bakra gradilo se i otvaralo godišnje po desetak i više novih proizvodnih hala i drugih poslovnih objekata, otkako je kriza ta se brojka prepolovila jer investitori kojima je ova najopremljenija poslovna zona u Hrvatskoj zbog njenog izuzetnog položaja, prometne povezanosti i niza pogodnosti koje nudi, zanimljiva kao baza za poslovanje, oprezni su s ulaganjem.
Zona se prostire na 500 hektara, aktivirano je oko 275 hektara koje je “zauzelo” 150 korisnika različitih djelatnosti, proizvodnih, uslužnih i trgovačkih i zapošljavaju oko 3500 ljudi. Trećina spada u proizvodnju, polovica su uslužne djelatnosti, skladišta, servisi, špediteri, a 20-ak posto trgovina.
U Zoni postoje uvjeti za daljnje širenje, slobodno je 225 hektara, dio treba infrastrukturno opremiti, a dio je potpuno gotov i platoi se kao gotov proizvod nude potencijalnim investitorima za izgradnju njihovih objekata, bilo da kupe zemljište ili ostvare pravo građenja – kaže direktor Industrijske zone Zorko Badanjak.
Ove je godine u zonu, nastavlja, ušlo nekoliko novih tvrtki, neke u prostore koje su napustili prethodni korisnici, neki su gradili svoje objekte. Odnedavno su na Kukuljanovu Croduxplin, Montcommerce sa proizvodnjom metalnih konstrukcija, Pinacro sa servisnom zgradom, Rijeka-trans, R.E.D. Graniti, neke će tvrtke tek početi gradnju svojih objekata, no, kaže Badanjak, riječ je o investitorima koji uzimaju manje parcele, do 5000 četvornih metara, a nema onih koji bi angažirali 50 tisuća “kvadrata” i pokrenuli djelatnost koja će otvoriti stotinu i više radnih mjesta iako je bilo upita i pregovora, a s nekima se i dalje pregovara. Usto, Kukuljanovo nudi i Slobodnu zonu u kojoj se posluje s carinskim i poreznim olakšicama.
S obzirom na stanje u gospodarstvu u Gradu Bakru, koji je 99 postotni vlasnik Industrijske zone su zadovoljni jer se Zona, kaže, gradonačelnik Tomislav Klarić, ipak popunjava. Zato nastavljaju s infratrukturnim opremanjem u koje su u osam godina iz proračuna izdvojili 120 milijuna kuna. Klarić potvrđuje da gotovo svakodnevno ima upita potencijalnih investitora, dolazili su Korejci, Kinezi, Talijani, Nijemci, no svi traže sigurnost zakonske regulative i propisa za koju im ne mogu dati jamstvo.
Unatoč svemu, u Bakru su uvjereni da će staviti u funkciju cijelu poslovnu zonu što bi značilo postupno otvaranje još 5000 novih radnih mjesta.