Grad Bakar je grad i luka u Hrvatskoj, smještena u Bakarskom zaljevu i dio je Primorsko-goranske županije. Bakar ima 12 naselja od kojih je najviše sagrađeno na 950 metara nadmorske visine, a vrh Planine Risnjak i Planinarski dom nalaze se na području Bakra je na 1.528 metara nadmorske visine, a unutar granica Grada Bakra su i planine Tuhobić i Jelenčić oboje visine 1.106 metara. Inače površina Grada Bakra je 126 kvadratnih kilometara i površinom je više od tri puta veći od Rijeke.
Grad je kroz svoju burnu povijest svjedočio usponima i padovima, ali oduvijek je bio simbolom hrvatske pomorske tradicije i gospodarstva. Svoju tradiciju u i danas dokazuje svojom Industrijskom zonom Kukuljanovo koja je u posljednjih 20 godina prerasla u gospodarsko čudo.
Brojka od 290 tvrtki i preko 6.000 zaposlenih, aktiviranih preko tri i pol milijuna kvadrata zemljišta i izgrađenom infrastrukturom Industrijska zona Bakar postaje najopremljenija te ujedno i najveća polovna zona u Hrvatskoj.
Grad Bakar u ovom trenutku priprema projekte za širenje svoje Industrijske zone za još milion kvadrata, a u pripremi je izgradnja i tri manje zone od kojih jedna na platou bivše Koksare u samom Bakru, a druge dvije neposredno uz Čvor Meja u naselju Hreljin. O ovim i ostalim gospodarstvenim rezultatima Grada Bakra razgovarali smo s gradonačelnikom, Tomislavom Klarićem.
Kako ste jedan od najdugovječnijih gradonačelnika u Hrvatskoj, Vaš uvid u razvoj Grada Bakra zasigurno je poseban. Možete li se, za početak, prisjetiti Grada Bakra iz 2004. godine i napraviti paralelu s gradom danas?
Sve je započelo 1994. godine kada je novim ustrojem Grad Bakar naslijedio zapuštenu zonu s nesređenim katastrom, nedostatnom infrastrukturom i brojnim sudskim sporovima koji se provlače još iz vremena Jugoslavije kada je stanovništvu oduzimano zemljište zbog takozvanih viših ciljeva i ranih devedesetih godina u kojima su se tvrtke redom gasile i nestajale. Slična situacija dešavala se diljem Hrvatske, tako da se zapuštena i oronula zona polako gasila, a u narodu posprdno nazivala „Zonom sumraka“, dok su je Primorsko goranska županija i Grad Rijeka proglasile neperspektivnom, a Grad Bakar zbog čestih sukoba i smjena vlasti predvođenih SDP-om i HNS-om nazvan „Grad slučaj“. Takva situacija trajala je sve do 2004. godine kada je nakon burne sjednice vijeća odgovornost za Grad i Industrijsku zonu preuzeo HDZ, a na redovitim izborima 2005. godine sam izabran za gradonačelnika, prvi put. Počeli smo s izgradnjom, koja je u svega nekoliko godina preobrazila sliku cijelog kraja.
Industrijska zona Kukuljanovo ima posebno mjesto u toj priči. Ona je jedna od najopremljenijih industrijskih zona u Hrvatskoj. Koliko je investirano u nju?
Nevjerojatno zvuči podatak da je mali Grad sa svega osam tisuća stanovnika i dvadesetak zaposlenih u svakom mandatu gradske vlasti u Industrijskoj zoni stvarao uvijete za preko tisuću novih radnih mjesta. Svakodnevna gradnja desetina novih hala brojnih investitora koje u kontinuitetu prati priprema terena i izgradnja novih kilometara infrastrukture od strane Grada Bakra i njegove tvrtke Industrijska zona Bakar d.o.o. rezultirale su i planiranim širenjem Zone za još milijun novih kvadrata koje Grad Bakar i njegova tvrtka pripremaju kao novi paket ponude investitorima kojih je na ovom prostoru sve više. Sve što smo zarađivali od Zone istovremeno smo u nju vraćali. Tako smo, ulaganjem u gospodarstvo, željeli stvoriti stalan i siguran izvor vlastitih sredstava. Gradski Proračun sada iznosi 22,5 milijuna eura. Dinamiku ovog Grada pokazuje i niz projekta društvene namjene na čitavom području Grada koji se trenutačno grade.
Upravo takav model pokazao se učinkovitim. A planiramo i dalju gradnju koja će biti moguća sa sređivanjem zemljišnih knjiga kao i novoformirana katastarska općina nazvana „Kukuljanovo nova“ u kojoj su riješena vlasništva zemljišta za tvrtku, Grad i sve stanovnike naselja Kukuljanovo i Škrljevo, a što im je bilo potpuno besplatno budući da je troškove novih izmjera platio Grad Bakar. Tomu treba dodati i brojnu građevinsku operativu na izgradnji hala i infrastrukture kao i preko 25 tisuća dnevnih posjetitelja bakarske zone što u šoping centrima što u poslovnim razgovorima koji pokreću razvoj ne samo Bakra već i čitave Primorsko goranske županije. Zato smo svoju Zonu nazvali „Gospodarskim srcem Hrvatskog primorja“. I u susjednom naselju Hreljin pripremamo izgradnju dvije manje poslovne zone a Odlukom Vlade RH Gradu je darovano sto tisuća kvadrata zemljišta bivše Koksare na samoj obali mora u namjeri izgradnje infrastrukture za potrebe novih investitora i poslovnih subjekta.
Gradi se i prateća infrastruktura?
Koliko je dinamično ukazuje podatak da je krajem prošle godine i u samo nekoliko mjeseci 2025. godine izgrađeno ili u različitim fazama izgradnje i pripreme za izgradnju dvadesetak novih hala. Paralelno s njima krenula je i izgradnja novih prometnica, kružnih tokova i ravnanje novih terena za buduće investitore. Tu svakako treba spomenuti ogroman projekt vrijedan trideset milijuna eura čija prva faza je upravo započela. Grad Bakar i Industrijska zona Bakar d.o.o krenuli su s izgradnjom infrastrukture i pripremom terena za gradnju kapitalnog projekta Poslovno sportskog centra koji obuhvaća izgradnju tri bazena od kojih jedan za vaterpolo, trodijelne sportske dvorane, podzemnih garaža. Pored niza sadržaja društvene i sportske namjene tu je planirano i tridesetak poslovnih prostora namijenjenih poduzetnicima. Raspodjela ukupne površine Industrijske zone od preko pet milijuna kvadrata mora biti ipak u jednakim omjerima raspoređena na proizvodne, uslužne i trgovačke djelatnosti.
Ulažete i u energetsku obnovu?
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine prije dvije je godine objavilo javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za program „Energetska obnova zgrada javnog sektora“, u kojem se osiguranjem dodatnih sredstava iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka bespovratnim sredstvima sufinancira izrada projektne dokumentacije i radovi energetske obnove. Grad Bakar bio je jedan od prijavitelja na ovaj poziv. U lipnju smo potpisali Ugovor za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja i Dječjeg vrtića Škrljevo sufinanciranog iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ukupna vrijednost projekta je blizu 1,4 milijuna eura, a iznos bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju ugovorom s nadležnim ministarstvom iznosi 468.903,09 eura. Također ćemo putem istog ministarstva osigurati i sredstva za energetsku obnovu zgrade na Škrljevu. Grad Bakar je već u suradnji s nadležnim ministarstvom osigurao europska i državna sredstva za izgradnju dječjeg vrtića u prostoru zone na Kukuljanovu, koji će moći koristiti svi zaposlenici kojima se ukaže potreba za tim.