Luka Rijeka ima četiri lučka bazena. Regionalni položaj Industrijske zona na Kukuljanovu posebno je prikladan u odnosu na luke:

• Rijeka – Sušak (terminali za iskrcaj i pretovar rasutog tereta, generalnog tereta, te za rukovanje teretima voća i žitarica, kontejnerski terminal i dr.)
• Bakar (terminal za rasuti teret)
• Bršica – Raša (terminal za prekrcaj tereta – drva i živih životinja)
• Omišalj (terminal za naftu i tankere)

Dubina mora duž ovih luka omogućava pristajanje brodova svih veličina. Radi zastarjele cestovne i željezničke mreže i uslijed rata, luka Rijeka je izgubila ulogu koju je nekad imala u manipulaciji i prekrcaju tereta.

Željeznički promet

Postoje dvije glavne željezničke pruge u Županiji: Rijeka – Zagreb i Rijeka – Ljubljana.

U razvitku Županije, željeznički promet igra bitnu ulogu i stoga je u planu modernizacija željezničkih prometnih pravaca u smjeru Rijeka – Zagreb i Rijeka – Šapjane (u smjeru prema Ljubljani).

Neophodno je započeti s preliminarnim radovima u izgradnji nove djelotvorne željezničke pruge iz Škrljeva do Josipdola, kao dijela prometnog pravca Rijeka – Zagreb, te istovremeno i pravca Rijeka – Split – Dubrovnik.

Investicija je također potrebna za prugu Škrljevo – Josipdol – Karlovac, čija izgradnja je planirana do 2020. godine.

U prvoj fazi, istarski prometni pravci koji vode u suprotnom smjeru, odnosno prema Trstu, moraju biti priključeni na riječki željeznički čvor od Lupoglava do Jurdana.

Cestovni promet

Mreža cestovnih prometnica ima zadovoljavajuću gustoću, uz neka “uska grla”, posebno na području gradova uz obalu. Neophodno je dovršenje riječkog prometnog čvora sa zaobilaznicom u punom profilu uz nedavno dovršenu auto-cestu Rijeka-Zagreb, te stvaranje odgovarajućih uvjeta za izgradnju auto-puta Trst – Rijeka – Split – Dubrovnik.

U današnje vrijeme Jadransko-jonska auto-cesta ima svoje ekonomsko i prometno opravdanje.

Zračni promet

Postoje tri aerodroma u Županiji, na otoku Krku (Omišalj), Lošinju i Grobniku.

Sistem transporta cjevovodima

Jadranski naftovod (JANAF) najznačajniji je cjevovod, sa inicijalnim terminalom za naftu i tankerskom lukom izgrađenom u Omišlju na otoku Krku.

Kapacitet naftovoda je 20 milijuna tona nafte godišnje. Ovim naftovodom transportira se nafta iz Omišlja do Siska, sa jednom granom cjevovoda prema Mađarskoj i drugom prema rafineriji u Bosanskom Brodu (Bosna i Hercegovina), Novom Sadu i Pančevu (SiCG). Svojom dužinom od ukupno 735 kilometara, ovaj naftovod jedan je od najvećih u Europi.