O nama

Prednosti

Geografski i prometni položaj

Izuzetno pogodna pozicija

Sve ozbiljne analize, koje govore o položaju Rijeke i Bakra te Županije u Hrvatskoj i šire u Europi, završavaju sa zaključkom da je ova pozicija izuzetno pogodna, u odnosu na glavne tokove ljudi i roba.

Industrijska zona Bakar nalazi se na području Primorsko goranske županije kojom  prolaze glavni središnji europski pravci.

Pravac sjever -jug je godinama bio vrlo značajan za razvitak Luke Rijeka odnosno Bakar, kao najpogodnija prometna karika za izvoz i uvoz iz zemalja srednje i istočne Europe, dok je pravac zapad-istok, više interesantan za protok putnika odnosno turista koji iz smjera zapada dolaze na Jadran.

Takva pozicija daje Bakru, uz razvoj Industrijske zone u svom zaleđu i značajnu ulogu tranzitne destinacije s  velikim potencijalom za razvoj nautičkog i gospodarsko-tranzitnog turizma u najljepšem fjordu na Jadranu.

Transportni sustav

Luke

Regionalni položaj Industrijske zone na Kukuljanovu posebno je prikladan u odnosu na lučke terminale Luke Rijeka:

Lučki sustav posluje na lokacijama:

  • Rijeka - konvencionalni generalni teret, terminal za žitarice i fosfate, terminal za voće
  • Sušak - kontejnerski terminal, konvencionalni generalni teret, drvo
  • Bakar - terminal za rasute terete, Ro-Ro terminal
  • Raša - Bršica terminal za stoku, drvni terminal, te pozadinsko skladište Štalije
  • Omišalj - naftni terminal

Ro-Ro terminal za generalni teret na obali Goranin u Bakru, na zapadnoj obali zaljeva, namijenjen je prekrcaju tereta uskladištenog u pozadinskim skladištima Industrijskoj zoni Bakar odnosno Slobodnoj zoni Škrljevo - Kukuljanovo s kojom tvori jedinstvenu tehnološku cjelinu.

Dubina mora duž ovih luka omogućava pristajanje brodova svih veličina. Radi zastarjele cestovne i željezničke mreže i uslijed rata, luka Rijeka je izgubila ulogu koju je nekad imala u manipulaciji i prekrcaju tereta.

Željeznički promet

Postoje dvije glavne željezničke pruge u Županiji: Rijeka – Zagreb i Rijeka – Ljubljana.

U razvitku Županije, željeznički promet igra bitnu ulogu i stoga je u planu modernizacija željezničkih prometnih pravaca u smjeru Rijeka – Zagreb i Rijeka – Šapjane (u smjeru prema Ljubljani).

Neophodno je započeti s preliminarnim radovima u izgradnji nove djelotvorne željezničke pruge iz Škrljeva do Josipdola, kao dijela prometnog pravca Rijeka – Zagreb, te istovremeno i pravca Rijeka – Split – Dubrovnik.

Investicija je također potrebna za prugu Škrljevo – Josipdol – Karlovac, čija izgradnja je planirana do 2020. godine.

U prvoj fazi, istarski prometni pravci koji vode u suprotnom smjeru, odnosno prema Trstu, moraju biti priključeni na riječki željeznički čvor od Lupoglava do Jurdana.

Cestovni promet

U posljednjem desetljeću došlo je do izgradnje suvremenog cestovnog prometnog sustava u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Primorsko goranskoj županiji. Cestovni promet zabilježio je gradnju autocesta i polu-autocesta na dionicama koje su sastavnica Mreže europskih prometnih koridora, a koje predstavljaju okosnicu cestovne prometne infrastrukture: Rijeka – Zagreb – Budimpešta i Zagreb – Zadar – Split sa svim pratećim objektima kao što su pristupne ceste, zaobilaznice oko gradova i naselja, te pratećim zaustavnim objektima.

U današnje vrijeme Jadransko-jonska auto-cesta ima svoje ekonomsko i prometno opravdanje.

Zračni promet

Postoje tri aerodroma u Županiji, na otoku Krku (Omišalj), Lošinju i Grobniku.

Sistem transporta cjevovodima

Naftovod - sustav JANAF-a izgrađen je kao međunarodni sustav transporta nafte od Luke i Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi. Projektirani kapacitet iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje (MTG), a instalirani 20 MTG. Cjevovod je dugačak oko 622 km s dionicama prema Sisku, Virju, Goloj, Lendavi, Slavonskom Brodu i Sotinu i spada među najveće naftovode u Europi.

Korisne informacije

karta-zone
tko-je-u-zoni
brosura