Novosti

Četvrtak, 16 Travanj 2020 00:00

Nastavljaju se ulaganja u gospodarsku zonu, novi investitori otvorit će još nekoliko tisuća radnih mjesta

Unatoč izvanrednoj situaciji i krizi zbog korone, većina gradova posložila je prioritete tako da se režu nepotrebni gradski rashodi i maksimalno pomaže gospodarstvenicima u krizi, ali bez ugrožavanja kapitalnih gradskih projekata.Tako je i u Gradu Bakru u kojemu je 2020. godina planirana kao godina realizacije ključnih projekata koji vode ostvarenju vizije Bakra kao „Gospodarskog središta Hrvatskog primorja“.

Na projektu jačanja i širenja Industrijske zone Kukuljanovo radi se sustavno već desetak godina, napravljen je dug i dalek put u kojemu je ‘zona sumraka’ sustavnim mjerama i ulaganjima teškim 150 milijuna kuna transformirana u jednu od najvažnijih gospodarskih zona ne samo hrvatskog Primorja već i čitave Hrvatske. Industrijska Zona Bakar d.o.o danas predstavlja srce gospodarskog razvoja s brojkom od ukupno 4.357 direktno zaposlenih, a tu treba pridodati još toliko zaposlenih kod kooperantskih tvrtki i dobavljača.

Konačni cilj gradonačelnika Tomislava Klarića i njegove gradske uprave je stvaranje najveće, infrastrukturno najopremljenije Industrijske zone u Hrvatskoj s ravnomjerno raspoređenim proizvodnim, uslužnim, trgovačkim djelatnostima i logistikom na površini od 5 miliona kvadratnih metara zemljišta s preko 10. 000 zaposlenih.

Trenutno se u Zoni provode radovi na izgradnji novih prometnica za koje je Grad Bakar ostvario europska sredstva. To je samo dio projekta

“Gospodarsko središte hrvatskog primorja” koji se sa 9.961.949,35 kuna sufinancira EU sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, dok je ukupna vrijednost projekta 25.186.115,23 kuna. Kako nam kažu u Gradu, realizacijom projekta, odnosno izgradnjom i opremanjem nove infrastrukture duž 28.962 m2 ostvarit će se preduvjeti za investicije u vidu izgradnje novih poduzetničkih kapaciteta. Izgradnjom kompletne komunalne, energetske, elektro-komunikacijske i prometne infrastrukture, povećat će se kapaciteti Industrijske zone za daljnji razvoj i pružanje potpore poduzetništvu.

‘Ovo je investicija za narednih deset godina, ona znači i nekoliko tisuća novih radnih mjesta. Infrastruktura koju upravo gradimo i zemljište koje smo kupili od privatnih vlasnika pa objedinili u veće parcele, omogućiti će izgradnju novih hala na prostoru od preko 300 tisuća kvadrata zemljišta. Već sada u tijeku gradnje, pregovaramo s nizom investitora, već imamo i konkretne dogovore tako da uopće ne sumnjam u uspjeh’, izjavio je gradonačelnik Klarić.

klaric perilo

U Zoni danas već posluje 180 poslovnih subjekata iz raznih djelatnosti – od uslužnih i trgovačkih do proizvodnih. U Zoni se proizvode transformatori, metalne konstrukcije, brodska oprema, sanitarna armatura, metalna ambalaža, staklo, beton, asfalt, pivo, stambeni moduli, elektronska oprema, drvni proizvodi, plastične cijevi i spojevi…itd.

Uz već navedene prometne i logističke prednosti, ono što privlači investitore svakako je poravnata građevinska parcela s već kompletnom izgrađenom infrastrukturom, dovedenom do svakog platoa, mogućnost otkupa ili mogućnost osnivanja prava građenja, mogućnost obročnog plaćanja zemljišta, dodatne pogodnosti za proizvodne djelatnosti te posebne olakšice pri plaćanju komunalnog doprinosa.

Zona je smještena na prometnom pravcu koji predstavlja vezu između srednje Europe i Mediterana na nadmorskoj visini od 290 metara, u neposrednoj blizini autoceste Rijeka-Zagreb, autoceste Rijeka-Žuta lokva – Split kao okosnice jadransko-jonskog koridora, te na prometnom pravcu ceste Rijeka – Trst. Posebna prednost je blizina državne granice (30 km do Slovenije i 70 km do Italije) te blizina Luke Rijeka koja je udaljena desetak kilometara, Luke Bakar (4 kilometra) i zračne luke Rijeka (20 kilometara). Uz to je izuzetna važnost prometne povezanosti industrijski kolosijek povezan na željeznički sustav Republike Hrvatske, odnosno relaciju Rijeka-Zagreb kod Škrljeva.

Grad Bakar je vlasnik trgovačkog društva Industrijska zona d.o.o. s udjelom od 99,36 % i za gradonačelnika Bakra Tomislava Klarića Zona predstavlja temelj na kojem se nadograđuje razvoj cijelog Grada Bakra, a ono čini 126 kvadratnih kilometra i 12 naselja raštrkanih na čitavom području.

zona zgrada

Prvi veliki investicijski ciklus u Zoni krenuo je 2005. godine, 2012. godine izgrađena je i upravna zgrada trgovačkog društva Industrijska zona d.o.o. Bakar. Investicijski valovi nabolje se vide u velikom broju gradilišta koja svakodnevno mijenjaju sliku Zone zapanjujućom brzinom. To pak rezultira i povećanjem vrijednosti primjerice ona od 2016. do danas prelazi 800.000.000,00 kuna, a da se taj trend nastavlja pokazuje i podatak da je u proteklih 10 mjeseci u Zonu stiglo još desetak novih tvrtki. (M.P.D.)

Kukuljanovo – od propalog socijalističkog projekta i ‘zone sumraka’ do jedne od najjačih zona u zemlji
Zanimljiva je priča i povijest Industrijske zone Kukuljanovo. Zona je prvotno zamišljena za vrijeme socijalizma kao poslovna zona s idejom da se tadašnja riječka teška industrija premjesti u zaleđe. Pokrenuta je osamdesetih godina prošlog stoljeća, no nikada nije ispunila tu svoju prvotnu namjenu.

Osamdesetih godina samo je nekoliko tvrtki iz vremenu socijalizma izgradilo svoje pogone na Kukuljanovu. Početkom 90- tih redom su propadale, a Zona se pretvorila u „zonu sumraka“ ili „mjesečevu površinu“ kako ju je nazvalo lokalno stanovništvo. Bezbrojni sudski sporovi, neriješeno zemljište imovinskopravni odnosi, kronični nedostatak sredstava, bezidejnost tadašnjih Gradskih vlasti blokirali su bilo kakav razvoj zone.

I tako je to trajalo sve do 2004. godine kada je smjena vlasti u Gradu Bakru Industrijsku zonu probudila iz desetljetnog sna i udahnula joj posve novi život. Bakar je zanemario prvotne ideje izmještanja riječke industrije u Zonu i uhvatio se u koštac s brojnim problemima, a rezultati su već u samom začetku bili vidljivi.

S novom vizijom razvoja Grad Bakar je otvorio vrata Zone baš svima. U prvom redu, trgovini, uslužnim djelatnostima, logistici, a proizvodnju je potaknuo čitavim nizom pogodnosti i brojnim mjerama. Neprestanim ulaganjima vlastitih sredstava, stalnom izgradnjom infrastrukture, otkupom zemljišta od privatnih vlasnika, privlačenjem brojnih investitora Industrijska Zona grada Bakra na Kukuljanovu i Škrljevu postala je najopremljenija i najuređenija Industrijska zona sa svom potrebnom infrastrukturom, neprestano se iz dana u dan širi, a broj tvrtki i novih radnih mjesta raste zapanjujućom brzinom.

„Na samom početku išli smo s trgovačkim centrima. U tim trenucima nam je nedostajalo novca za investicije’, kaže Klarić i sa smjehom dodaje kako je tada zbog takve odluke morao slušao žestoke kritike o tome kako smo Industrijsku zonu pretvorili u trgovačku. To se ipak pokazalo dobrim potezom, uz trgovačke centre počeli su se nizati brojni drugi poslovni subjekti i to s velikim udjelom proizvodnih djelatnosti.

Grad Bakar je preko 150 milijuna kuna vlastitih sredstava uložio u Zonu kako bi ubrzao njen razvoj. Paralelno s ulaganjima i privlačenjem investitora novoizrađenim Urbanističkim planovima i pažljivim prostornim planiranjem stvoreni su uvjeti za širenje prostora zone na preko 5 milijuna kvadrata. U ovom trenutku iskorišteno je 270 000 kvadrata, a oni su popunjeni u proteklih desetak godina kazao je Klarić.

zona rotor

U pripremi još dvije nove zone
Inače, uz Industrijsku zonu Kukuljanovo, na području Grada pripremaju se još dvije manje zone na dvije lokacije: prva je na Hreljinu ona je u postupku formiranja i gradnje infrastrukture, a druga je na platou bivše koksare, veličine oko 100 tisuća kvadrata. Tu je već učinjen prvi korak, naime 2018. godine otkupljena je upravna zgrada bivše koksare, tako je olakšan postupak likvidacije i tvrtka Koksar d.d.. je ugašena. Grad Bakar prošle godine uputio je i pismo namjere Ministarstvu državne imovine za ustupanje tog prostora na korištenje Gradu Bakru koji priprema već prostorno plansku dokumentaciju i projekte. Ukoliko Država bude brza, Bakar će biti još brži i za očekivati je na tom prostoru u narednim godinama vrlo živahnu gospodarsku aktivnost .

Mjere za pomoć gospodarstvu: Grad se odrekao dva milijuna kuna prihoda mjesečno
Kao što smo već pisali, Gradsko vijeće Grada Bakra na svojoj je sjednici 30. ožujka donijelo je paket mjera za pomoć gospodarstvu u krizi zbog epidemije korone kojima se Grad odrekao dva milijuna kuna prihoda. U cilju očuvanja gospodarstva i radnih mjesta Grad Bakar je poduzetnike koji su morali obustaviti rad oslobodio plaćanja komunalne, a onima koji nisu morali obustaviti posao komunalna naknada umanjena je za 50%. Poduzetnici koji obavljaju poslovnu djelatnost u poslovnim prostorima i na zemljištu u vlasništvu Grada Bakra, a koji su temeljem odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske privremeno obustavili obavljanje poslovne djelatnosti oslobađaju se plaćanja zakupnine u iznosu od 100%. Nadalje, na sve dospjele, a nenaplaćene tražbine s osnove plaćanja komunalne naknade i zakupa utvrđene temeljem ove Odluke, neće se obračunavati zakonska zatezna kamata, uključujući i tražbine koje se odnose za mjesec ožujak, a dospijevaju u travnju 2020. godine. Na sve dospjele, a nenaplaćene tražbine s osnove plaćanja komunalne naknade za stambene prostore nastale u vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 neće se obračunavati zakonska zatezna kamata. Nadalje, za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti odgađa se pokretanje svih postupaka prisilne, i to za sve tražbine Grada Bakra.

‘Prema analizama sve donesene nove mjere za pomoć gospodarstvu ukazuju da će se Grad odreći preko 2 milijuna kuna mjesečnih prihoda, a oni se najvećim djelom odnose na komunalne prihode, no tu su i značajni porezni prihodi, a od njih najveći pad očekujemo od poreza na dohodak. Izuzetak od ovih oslobađanja su tvrtke i ustanove i poduzetnici koji odlukom kriznog stožera nisu imali obvezu obustaviti rad. Najvažnije od svega je sačuvati živote i zdravlje ljudi, a onda gospodarstvo i radna mjesta o kojima ovisi život u našem Gradu. Prošli smo i gore situacije, imamo ogromno iskustvo i ne sumnjam da ćemo nakon izlaska iz krize krenuti još žešće u realizaciju svih zacrtanih projekata’, zaključio je Klarić.